1. Vrhovni bog Rimljana, koji odgovara grčkom Zevsu. Pojavljuje se kao nebesko božanstvo, bog dnevnog svetla, vremena, pa i munje i grmljavine… kao najviša vlast, predsredavajući veća bogova, onaj iz koga zrači nadoć u svemu. Jupiter simbolizuje nasilni red, red nametnut spolja. Siguran u svoju pravednost i svoju moć odlučivanja, ne traži dijalog, niti pokušava da uveri: on grmi.
2. Keltski Jupiter se u Galiji zove Taranis, onaj što grmi, a u ikonografiji se najčešće prikazuje s točkom kao glavnim atributom. Taj točak nije simbol munje kao što je verovala većina savremenih istraživača; to je točak sveta koji u Irskoj nalazimo kao točak irskog druida Mug Ruiha, sluge točka. Glavni irski aspekt keltskog Jupitera ipak je Dagda, dobri bog, koji poseduje dva kraljevska talismana, kotao obilja i uskrsnuća, prethrišćanski arhetip Grala, i toljagu koja jedinm krajem ubija, a drugim uskrsava. Ta je toljaga istovetna s Jupiterovom munjom i Indrinom vajrom. Ostali aspekti Jupitera su: u Galiji Sucellus (dobar udarač), bog s maljem: u Irskoj Mananan (gospodar drugoga sveta).
Dagda je otac Brigitin (Minerva), a ona je majka svih bogova. On je otac i Angusov (Oengus – Apolon, u mladalačkom aspektu) koji je dete iz preljubničke veze Dagde s njegovom sestrom, žene njegova brata Elkmara (mračni, zli), boga noći. On je jedan od glavnih boraca u kosmičkoj bici kod Mag Tureda protiv Fomorija. Sa svojim bratom Ogmom (čije je drugo ime verovatno Elkmar), on je jedan od dva aspekta najviše dvojnosti, koju u Indiji predstvalja Mitra-Varuna. Dagda je Mitra, bog prijateljstva, nagodbe, a i sudijskog lukavstva. U keltskoj predstavi naglasak je više na njegovom aspektu gospodara pojavnog, nego na aspektu vladara neba i zemlje. To je u pravom smislu reči bog-druid na koga se poziva sveštenički stalež.
3. Svojom veličinom i položajem planeta Jupiter zauzima središnje mesto među Sunčevim satelitima. Ispred nje su Merkur, Venera, Zemlja, Mars i asteroidi, a ize nje ih dolazi isto toliko: Saturn, Uran, Neptun, Pluton i transplutonske planete od kojih je prva već po nekima dobila ime Minos. U skladu s tim posebnim mestom, Jupiter u Astrologiji otelotvoruje princip ravnoteže, autoriteta, reda, neprestanog napretka, obilja, očuvanja utvrđene hijerarhije. To je planeta društvene zakonitosti, bogatstva, optimizma i poverenja. U davna vremena smatran je i velikim dobročiniteljem. On u Zodijaku upravlja Strelcem, znakom pravde, i Ribama, znakom dobrotvornosti. Pod njegovom zaštitom su medicina i pravo. U ljudskom telu nadzire rad krvotoka i jetre.
Alen Gerbran, Žan Ševalije – Rečnik simbola