Uticajem fantastike na muziku bavim se skoro deceniju unazad. Slušao sam i dalje slušam takvu muziku, izučavam je, o njoj pišem. Pronašao sam mnogo pesama i muzičkih albuma koji su nastali inspirisani naučnom fantastikom. Mnogo toga zanimljivog sam otkrio prilikom istraživanja. Skrivene poruke, razne audio zapise, morzovu azbuku, sublimirani sadržaj koji su izazivali stanje iznenađenosti i davali dozu misterije muzici koju sam slušao.
Najveće iznenađenje bio je album Year Zero. Tako nečemu grandioznom se nisam nadao. Bilo je to otkrovenje.
Year Zero (poznat još kao Halo 24) je šesti studijski album američkog industrial rock benda Nine Inch Nails, koji je objavljen 2007. godine.
Year Zero je konceptualni album, obuhvata teme poput političke i društvene kontrolе, apokalipse, korupcije, potrošačkog društva i svega što dolazi s vladavinom straha. Dešava se u budućnosti, u totalitarnoj državi u kojoj je sve pod kontrolom i prismotrom. Album istražuje apokaliptičnu atmosferu u kojoj su ljudska prava potisnuta, a tehnologija i propaganda dominiraju svakodnevnim životima. Postoji duboko ukorenjena kritika prema politici i kapitalizmu.
Muzika na ovom albumu se razlikuje od ranijih Nine Inch Nails albuma, jer je kombinacija industrial rock-a sa elektronskim i glitchy elementima. Iako je bend i dalje zadržao svoju prepoznatljivu agresivnu zvučnu estetiku, dodali su mnogo više sintetičkih i ambijentalnih zvukova. Atmosfera je mračnija i sveprisutnija.
Jedan od najzanimljivijih aspekata albuma je način na koji je promovisan. Trent Reznor, frontmen benda, koristio je transmedia pristup kako bi stvorio priču koja se širi i van samog albuma. Zapravo, pored albuma Year Zero objavljena je i igra alternativne realnosti (Alternate Reality Game, ARG) koja je stvorena u cilju promocije albuma i kako bi angažovala fanove i uvela ih u apokaliptični svet koji je predstavljen na albumu.[1] Postojala su misteriozna slova i kodovi ostavljeni na internetu i fizičkim lokacijama koji su vodili i usmeravali fanove do različitih delova priče. Time je album postao više od muzike – bila je to gotovo interaktivna iskustvena avantura.
U Year Zero, radnja se odvija u bliskoj budućnosti, konkretno u 2022. godini. U trenutku objavljivanja albuma to je bila budućnost koja je trebalo da dogodi za 15 godina. Danas je to, u trenutku pisanja ovog teksta, već pošlost. Ali isto kao i Orvelova 1984, tako je i nulta godina brojčano imenovana 2022. samo broj. Suština je da je taj futuristički svet odavno već počeo da se dešava, da je ceo svet, u manjoj ili većoj meri, postao totalitarni režim pod vladavinom korporacija i vlade koja koristi tehnologiju i kontrolu nad informacijama kako bi održala moć. Glavni akteri su pojedinci koji pokušavaju da se pobune protiv sistema.
Iako nije imao veliki komercijalni uspeh u smislu prodaje, Year Zero je stekao kultni status među fanovima benda i muzičkim kritičarima. Album je bio pohvaljen zbog svoje inventivnosti, dubokih političkih poruka i sinteze industrijal zvuka sa savremenim elektronskim elementima.
Year Zero je pravi primer kako bend može koristiti umetnost i muziku da bi se bavio dubljim društvenim i političkim pitanjima, a istovremeno ponuditi izuzetno moćnu i kompleksnu muzičku podlogu.
Na albumu se nalazi ukupno 16 numera i sve su tematski povezane u jednu celinu. Međutim, da bi se ovaj album u potpunosti razumeo neophodno je traganje, istraživanje i upuštanje u alternativnu stvarnost koju je NIN, pre svega Trent Reznor, izgradio kroz svoju digitalnu simulaciju. To je ono što Nultu godinu čini jedinstvenim umetničkim delom koje je i više neko jedan majndfak eXperiment. Na žalost igra je bila dostupna određeno vreme i to u periodu od 12. februara do 7. maja 2007. godine[2], tako da danas ne možemo da iskusimo to virtuelno iskustvo koje je zapravo bilo skok u jednu distopijsku budućnost i alternativnu stvarnost.
Da bismo shvataili o kakvom je umetničkom i pionirskom delu reč hajde da kroz osvrt na tekstove pesama vidimo čime se sve to bavi Reznorova alternativna 2022. godina.
U Nultu godinu ulazimo instrumentalom Hyperpower koji je i više nego dobar uvod u ovu muzičku i video-digitalnu distopiju.
Pesma The Beginning of the oslikava trenutak kada dolazi kraj nečega velikog – bilo to kraj civilizacije, sistema ili načina života, u zavisnosti od interpretacije. Porobljeni ljudi, pod dejstvom droge, ispranih mozgova, pročitanih i kontrolisanih misli, nemaju realnu sliku o sebi i svemu onome što se dešava. Pesma je u suštini o prepoznavanju neizbežnog kraja i tome kako ljudi ili društvo postupaju kada postanu svesni da se nalaze na ivici velikih promena. Tekst nagoveštava propast ili društveni kolaps, gde je neizbežna destrukcija samo početak nečeg novog i nepoznatog.
Survivalism se bavi temama paranoje, preživljavanja i kontrole, ali i razmišljanjima o tome kako društvo reaguje na opasnost. Pesma opisuje stanje u kojem ljudi, umesto da se okupe i preduzmu akciju za promenu, postaju sve više orijentisani na sopstvenu zaštitu i preživljavanje, često na račun drugih. Kroz propagandu koja se širi dolazi do ekspanzije nasilja koje pacifizam transformiše u očajničku borbu za opstanak.
Pesma The Good Soldier tematizuje psihološke i moralne dileme vojnika u kontekstu rata, poslušnosti i unutrašnje borbe. Kroz tekst i atmosferu, pesma istražuje ideju o tome šta znači biti „dobar vojnik“ u svetu u kojem se ljudski životi lako zanemaruju, a lojalnost režimu postaje sve važnija od bilo kakvih moralnih vrednosti.
Pesma se može interpretirati kao portret vojnika koji je uhvaćen u mrežu ratne mašinerije i nehumanog sistema. „Dobar vojnik“ u ovom kontekstu nije nužno moralno dobar, već je to neko ko je posvećen ispunjavanju svojih dužnosti i slepo sledi naređenja, bez postavljanja pitanja.
U društvu koje je pod kontrolom represivnog režima, vojnici se često prikazuju kao besmislene figure koje slepo prate naredbe, čak i kada to znači počiniti užasne stvari. Ovaj neko ko je postao „dobar vojnik“ je više simbol dubokog gubitka lične etike i morala nego stvarnog heroja.
Vessel se bavi temama kontrole, manipulacije i gubitka identiteta u kontekstu opresivnog društva. U širem smislu, pesma može biti tumačena kao refleksija o tome kako ljudi postaju instrumenti ili „posude“ za sile koje su veće od njih, bilo da su to političke moći, autoritarni režimi ili unutrašnji demoni.
Pesma Vessel se može interpretirati kao priča o tome kako pojedinac postaje pasivni nosilac (ili „posuda“) za ideje, naredbe i emocije koje nisu nužno njegove.
U Year zero svetu ljudi su prisiljeni da postanu „posude“ za vlastite strahove, želje i postupke drugih (vlada, korporacije, religijske sile). Pesma se bavi emocionalnim i psihološkim aspektima toga. Ova pesma može takođe ukazivati na gubitak identiteta u svetu koji nameće norme i vrednosti koje nisu nužno u skladu sa stvarnim željama i potrebama pojedinca.
Me, I’m Not nosi mračan, paranoičan ton i govori o unutrašnjem sukobu, manipulaciji i gubitku kontrole nad sopstvenim umom ili identitetom. Tekst sugeriše osećaj otuđenosti i nemogućnosti da se prepozna sopstveno ja, što se uklapa u distopijski koncept albuma. Pesma može biti shvaćena i kao unutrašnja borba protiv spoljašnjih sila koje pokušavaju da oblikuju pojedinca.
Muzika je hipnotička i repetitivna, sa jakim industrijskim bitom i prigušenim vokalom Trenta Reznora, što dodatno pojačava osećaj paranoje i gubitka kontrole.
Capitol G sa bavi američkim predsednikom, najverovatnije Džordž Bušom, međutim postoji i mišljenje da slovo G u pesmi ne označava početno slovo imena Džordž (George) već da upućuje na pohlepu (greed) koja se i spominje u refrenu. Pesma se bavi temama rata, zloupotrebe moći, pohlepom i klimatskim promenama i u tom smislu samo još više dočarava distopijski ambijent Nulte godine.[3] Tekst pesme je pisan iz perspektive arogantnog, moćnog vođe koji veruje da zna najbolje, bez obzira na posledice.
U pesmama The Warning i Zero-Sum pojavljuje se entitet Prisustvo (The Presence)[4] koji se nalazi i na koveru albuma a koji se može poistovetiti sa Bogom. Prisustvo je natprirodni entitet koji se pojavljuje kao ogromna, mutna ruka koja se spušta s neba. Neki ga doživljavaju kao božansko ili apokaliptično biće, dok ga drugi vide kao simbol otpora ili upozorenje o dolasku kraja.
U univerzumu Year Zero, ljudi koji su imali vizije Prisustva često su proglašavani ludima i eliminisani od strane totalitarne vlasti.
Pomenute pesme o Prisustvu su pune aluzija na nešto moćno što dolazi da kazni ili oslobodi čovečanstvo.
Na promotivnim sajtovima iz Year Zero ARG kampanje, Prisustvo je opisano kao entitet koji šalje poruke pojedincima kroz halucinacije i vizije.
U suštini, Prisustvo može biti interpretirano kao metafora za revoluciju, božansku kaznu, ili jednostavno psihološki efekat represivnog društva na pojedince.
Pesma God Given je satirična kritika zloupotrebe religije u političke i društvene svrhe.
Tekst je napisan iz perspektive fanatičnog verskog vođe ili autoritarnog režima koji koristi religiju kao sredstvo kontrole. Pesma aludira na totalitarnu propagandu koja obećava spas samo onima koji slepo prate sistem, dok se drugi smatraju neprijateljima ili „nevernicima“. Refren sarkastično nagoveštava da je spasenje rezervisano samo za izabrane, dok su ostali osuđeni na propast. Ovo se savršeno uklapa u distopijski narativ Year Zero, gde je religija iskorišćena za opravdanje represije i ideološke manipulacije.
God Given je još jedna pesma sa albuma Year Zero koja prikazuje mračnu budućnost u kojoj vlast koristi religiju da manipuliše masama. Trent Reznor kroz sarkazam i provokativne stihove kritikuje fanatizam i ideju ekskluzivnog spasenja namenjenog samo onima koji slepo prate sistem.
Pesma Meet Your Master peva o pokoravanju totalitarnom vođi. Ova pesma prikazuje autoritarnu vlast i nasilni režim koji primorava ljude da se pokore njihovoj volji.
Tekst sugeriše prisilu i potpunu kontrolu nad pojedincima, gde „gospodar” može biti diktator, režim ili ideologija kojoj se moraš pokoriti.
Muzika je agresivna, sa industrijal ritmom i distorziranim zvukovima, naglašavajući brutalnost poruke.
U kontekstu priče Year Zero, pesma može predstavljati represivne mere vlade SAD-a u 2022. godini, gde su pobunjenici brutalno kažnjeni.
Numera The Greater Good bavi se propagandom i kontrolom mase. Ova pesma je hladna, hipnotička i minimalistička, sa šapatima i monotonim glasovima koji evociraju osećaj propagande i hipnoze. Tekst oslikava proces ispiranja mozga, gde vlast koristi strah i manipulaciju da bi kontrolisala mase. Fraze poput „Breathe us in, slowly” i “Fall in line, stay in time“ odražavaju propagandne poruke koje podstiču poslušnost. Muzika je mračna i repetitivna, što stvara osećaj otuđenosti i potpunog gubitka individualnosti.
Ova pesma bi mogla predstavljati kako totalitarna vlast u Year Zero koristi masovne medije, hemikalije u vodi (aludirajući na drogu Parepin[5] u priči) i religiju da bi ljude držala pod kontrolom.
Pesma The Great Destroyer predstavlja ključni trenutak u priči albuma, prikazujući gnev, frustraciju i potencijalnu pobunu protiv totalitarnog režima. Pesma se može tumačiti kao unutrašnji monolog nekoga ko je u početku deo sistema, ali postepeno shvata njegovu brutalnost i dolazi do tačke pucanja.
Postoji osećaj unutrašnje borbe – da li ostati deo sistema ili ga uništiti? Pesma može predstavljati pobunjeničkog lika koji dolazi do prelomnog trenutka i odlučuje da se suprotstavi režimu, čak i ako to znači sopstveno uništenje.
Takođe, pesma govori o Vektoru Crvenog konja (Red Horse Vector) koji se pominje u „skrivenim“ tekstovima koji se nalaze u pesmi i koji se mogu čuti upotrebom odgovarajućeg audio softvera. Vektor Crvenog konja je nejasan pojam, ali može se tumačiti na nekoliko načina:
U pitanju je biološko oružje ili virus – Možda se odnosi na sredstvo koje vlast koristi da kontroliše ili eliminiše pobunjenike. U Year Zero priči već postoji droga Parepin, koja se stavlja u vodu da bi potisnula kritičko razmišljanje. Vektor Crvenog konja može biti još ekstremnija verzija toga.
Kao religijska referenca Vektor Crvenog konja može biti aluzija na Crvenog konja iz Otkrivenja u Bibliji, koji simbolizuje rat i krvoproliće. To bi moglo značiti da je Vektor Crvenog konja neka sila haosa i uništenja koja se oslobađa, što odgovara temi pesme.
Transformacija kroz destrukciju – Pesma opisuje nekoga ko prolazi kroz promenu i postaje „Veliki Uništitelj“. Možda Vektor Crvenog konja nije fizički virus, već metaforički koncept – neka vrsta ideje ili otkrovenja koje menja ljude i vodi ih ka pobuni ili prosvetljenju.
Tematski, pesma govori o unutrašnjem sukobu i potencijalnoj pobuni protiv sistema.
Another Version of the Truth je instrumentalna numera sa albuma koja najviše doprinosi mračnoj i paranoičnoj atmosferi albuma. Pesma je tiha i melanholična, počinje s nežnim klavirskim motivom, koji postepeno postaje iskrivljen i izobličen. Kako pesma odmiče, zvuk klavira se menja i preklapa sa digitalnim šumovima i industrijskim efektima, stvarajući osećaj nelagodnosti.
Pesma In This Twilight je jedna od najemotivnijih i najatmosferičnijih pesama na albumu. Govori o kraju sveta i poslednjim trenucima čovečanstva, ali u isto vreme nosi i osećaj prihvatanja i čak lepote u tom trenutku.
Tekst pesme opisuje apokaliptičnu scenu, gde se ljudi suočavaju sa neizbežnim krajem, ali umesto straha, postoji osećaj mira i povezanosti.
U kontekstu Year Zero, pesma dolazi neposredno pre završne pesme Zero-Sum, što sugeriše da je ovo trenutak neposredno pre potpunog kraha sveta – bilo da se radi o božanskoj kazni, nuklearnom ratu ili nekoj drugoj katastrofi.
Moguće interpretacije pesme su različite:
Apokalipsa – Čovečanstvo se suočava sa krajem, možda zbog The Presence-a (Prisustva) ili vlastite destrukcije.
Prihvatanje neizbežnog – Umesto očajanja, pesma govori o pronalaženju mira u poslednjim trenucima.
Metafora za promenu – Možda nije doslovan kraj sveta, već simbol transformacije – smrt starog i rađanje nečeg novog.
In This Twilight je pesma o kraju, ali umesto straha donosi osećaj lepote i mira. U Year Zero priči može označavati trenutak kada čovečanstvo konačno shvata posledice svojih dela.
Pesma Zero-Sum predstavlja završni deo apokaliptične priče ovog albuma. U ovoj pesmi, sve teme albuma dolaze do svog kulminirajućeg trenutka, govoreći o posledicama totalitarnog režima, borbi za moć, i gubitku individualnosti.
Zero-Sum se može tumačiti kao pesma o neizbežnoj ravnoteži između života i smrti, dobra i zla, i o posledicama koje dolaze nakon što je svet podvrgnut potpunoj kontroli i manipulaciji.
Ovo je pesma u kojoj se završava borba protiv autoritarnog režima, a posledice tih borbi postaju očigledne. U društvu gde je kontrola apsolutna, ne postoji pobednik, jer svi gube – pesma se bavi temom potpunog uništenja i ravnoteže između života i smrti.
Muzika u Zero-Sum je grandiozna i sveobuhvatna, uz dramatične, emotivne momente i kontraste između mirnih i eksplozivnih sekcija. Pesma dolazi do kulminacije, baš kao i završetak celokupnog albuma, sa prigušenim, uzvišenim tonovima koji zvuče kao završna simfonija za distopijski svet. Zvuk je skoro filmski, sa naglaskom na stvaranju atmosfere propasti i krajnosti.
Zero-Sum se savršeno uklapa u distopijski narativ albuma, koji govori o totalitarnoj državi koja je eliminisala slobodnu volju i gde ljudi postaju „jedni od nas“, što znači da su potpuno podređeni režimu. To je pesma koja ujedno simbolizuje završetak i početak – kraj trenutnog sveta i početak nečeg novog, a verovatno i destruktivnog.
Zero-Sum je pesma o neizbežnoj propasti, gubitku i prihvatanju kraja, kako na globalnom, tako i na ličnom nivou. Ona se bavi temom totalne kontrole, manipulacije i gubitka individualnosti, dok završava apokaliptičnu priču o svetu koji je izgubio svoju slobodu.
Da bismo zaokružili priču o projektu Nultna godina neophodno je da se osvrnemo na igru alternativne realnosti Year Zero.
Igra alternativne realnosti (ARG) Year Zero je interaktivna igra stvorena kao deo promocije albuma Year Zero. Ova igra je korišćena kao način za stvaranje dublje povezanosti između albuma, narativa i obožavalaca, omogućavajući fanovima da istražuju svet Year Zero izvan same muzike. Igra se bazirala na istraživanju fiktivnog, distopijskog sveta i imala je ulogu u proširivanju priče koju je Trent Reznor ispričao kroz album.
Year Zero ARG je postavljen u distopijski svet koji se dešava u bliskoj budućnosti, u kojem je Amerika pod kontrolom totalitarnog režima. Tema albuma (i ARG-a) je borba protiv represije, kontrola medija, cenzura i opadanje ljudskih prava. Ovaj svet je prikazan kao apokaliptično društvo u kojem je prava sloboda skoro nestala, a ljudi su pod stalnim nadzorom i manipulacijom.
ARG je bio interaktivno iskustvo koje se sastojalo od niza online elemenata, misterioznih web sajtova, skrivenih poruka, oglasnih kampanja i fizičkih tragova koje su obožavaoci morali da istraže i dešifruju. Cilj je bio da igrači otkriju i razjasne priču, likove i događaje iz ovog fiktivnog sveta.
Kako je funkcionisao ARG?
Početak igre – ARG je započeo sa promocijom albuma na neobičan način. Na koncertima benda, na CD-u i u promo materijalima su se pojavljivali misteriozni brojevi, linkovi do web sajtova, pa čak i fizički objekti (kao što su flash drajvovi) sa skrivenim sadržajem koji je dalje upućivao na online tragove.
Web stranice i virusi – Jedan od ključnih elemenata ARG-a bila je serija web stranica koje su delovale kao delovi narativa. Na primer, bilo je web sajtova koji su prikazivali propaganda i reklame za fiktivnu „Reznor’s New World Order“ i „The Greater Good“, kao i fiktivne vladine organizacije i kompanije. Na sajtu su postojali dokumenti, video snimci, e-mailovi i ostali sadržaji koji su pružali informacije o svetu Year Zero. Ove stranice su obično imale interaktivne funkcije, kao što su dešifrovanje šifri ili rešavanje zagonetki.
Poruke u muzici – Na samom albumu Year Zero, pesme su bile prepune skrivenih poruka, zvučnih efekata i spektralnih glasova koji su upućivali na ARG. U pesmama su se ponekad čuli skriveni snimci glasova, sa obraćanjima fiktivnih likova, nagoveštajem o događanjima u igri.
Fizički tragovi – Fanovi su pronalazili skrivene tragove u fizičkom svetu, poput grafita, postera ili papira na koncertima benda, koji su ih vodili do internet stranica ili dodatnih informacija o svetu Year Zero.
Interakcija sa igračima – Year Zero ARG je imao značajnu interaktivnost, sa fanovima koji su direktno komunicirali sa fiktivnim likovima (npr. „The Resistance“ – pokret otpora). U interakcijama su učestvovali likovi kao što su „The Holographic Resistance“ ili „The United States of Utopia“.
Glavni elementi ARG-a
Web stranice i interaktivni sadržaj: Kroz interaktivne stranice i društvene mreže, fanovi su imali priliku da učestvuju u raznim zagonetkama, dešifrovanju poruka i prepoznavanju događaja u okviru igre.
Fiktivna organizacija: Year Zero ARG predstavljao je fiktivne organizacije i likove, kao što je „The Ministry of Information“, koji su nadgledali i manipulisali informacijama.
Otpor: Pokret otpora, simbolizovan kroz likove kao što je „The Resistance“, bio je centralni element narativa. Igrači su istraživali i dešifrovali informacije u nastojanju da razotkriju totalitarni režim.
Interaktivnost: Year Zero ARG je bio jedan od pionira u korišćenju ARG formata za promociju muzike. Bend je uspešno integrisao muziku i igru, stvarajući jedinstveno iskustvo koje je fanove uputilo da istražuju svet albuma.
Kreiranje sveta: Igra je omogućila fanovima da se aktivno uključe u razumevanje priče albuma, proširujući narativ albuma Year Zero kroz interakciju i otkrivanje skrivenih tragova.
Medijska inovacija: Kroz upotrebu web stranica, društvenih mreža i viralnih taktika, ARG je postavio standard za buduće promocije i igre. Year Zero ARG je bio jedan od prvih ARG-ova koji je bio visoko integrisan u muzičku industriju.
Year Zero ARG je bio ambiciozan projekat koji je obogatio iskustvo slušanja albuma i omogućio fanovima da urone u duboki, distopijski svet benda. Kroz interaktivne elemente, skriveni sadržaj i fizičke tragove, ova igra je postavila temelje za nove načine angažovanja publike u muzičkom svetu i postala je značajan deo identiteta albuma Year Zero.
Da biste upotpunili priču i videli šta se sve to krije u Nultoj godini pogledajte dokumentarac koji se bavi igrom alternativne realnosti Year Zero.
Tekst je pisan upotrebom ChatGPT-a, ali nije izostalo ni klasično istraživanje i analiza pesama i muzike.
[1] Alternate Reality Game (ARG) je interaktivna igra koja koristi stvarni svet kao deo igre, često uključujući stvarne objekte, web sajtove, e-mailove, pozive, društvene mreže i druge medije kako bi stvorila fiktivnu, ali verodostojnu stvarnost u kojoj učesnici igraju. ARG-ovi su obično dizajnirani da pomere granicu između igre i stvarnog života, stvarajući iluziju da je deo stvarnosti zapravo deo fikcije.
[2] Wikipedia: Year zero (game)
[3] Genius: Nine Inch Nails: Capital G lyrics
[4] NIN Wiki / The Presence
[5] NIN Wiki / Parepin