Imajući u vidu da se danas, 14. februara, širom sveta obeležava i proslavlja takozvani Dan zaljubljenih, reših da objavim jednu zanimljivu informaciju do koje sam neočekivano došao. Pretpostavljam da naslućujete da je reč o ljubavi. Fizici i ljubavi.
Zapravo, najlepša jednačina u fizici je Dirakova jednačina. Ona opisuje fenomen kvantne zapletenosti, koji glasi:
„Ako dva sistema međusobno deluju tokom određenog vremenskog razdoblja, a zatim se međusobno razdvoje, možemo ih opisati kao dva različita sistema, ali oni već postoje kao drugačiji jedinstveni sistem. Ono što se događa jednom nastavlja uticati na drugi, čak i miljama ili svetlosnim godinama daleko.”
Ovo je kvantno preplitanje ili kvantno sprezanje.
Dve čestice koje su se u nekom trenutku povezale uvek su povezane. Uprkos udaljenosti između njih, čak i ako se nalaze na suprotnim krajevima Svemira, veza između njih je trenutna.
Ista stvar događa se između dvoje ljudi kada ih povezuje nešto što samo živa bića mogu dožveti.
Ovo nazivamo LJUBAV!
Citirani tekst u vezi ljubavi u formi Dirakove jednačina je u više navrata deljen društvenim mrežama i izazvao je prilično pažnje širom sveta.
Dakle, Dirakova jednačina opisuje fenomen kvantne veze i ta kvantna veza, ili prepletenost (opisana kao kontinuirani uticaj jednog sistema na drugi čak i nakon razdvajanja) je ono što se dešava između zaljubljenih ljudi. Zbog toga je Dirakova jednačina dobila epitet „najlepša jednačina u fizici“. Međutim, to ne znači da se može koristiti za opisivanje ili razumevanje ljudske ljubavi, uprkos tvrdnjama da postoje paralele između njih, prenosi APP Factcheck. [1]
Sa time se slažu mnogi stručnjaci.
Doktor Marten Hogerland, viši predavač fizike na Univerzitetu u Oklandu i stručnjak za kvantna pitanja, objasnio je da kvantna zapetljanost ne može da se primeni na ljubavne odnose, kao i da Dirakova jednačina ne opisuje kvantnu zapetljanost.
I Tomas Pašbi, docent na Odseku za filozofiju na Univerzitetu u Čikagu, takođe je rekao da je predmetna interpretacija Dirakove jednačine „u suštini besmislica“. On primećuje i da formuli nedostaje jedan deo (bez kojeg je prepisana i u objavama na srpskom jeziku).
Melanija D’Anijelo u svom tekstu o pogrešnom interpretiranju Dirakove jednačine pojašnjava zašto nije moguće primeniti zakone fizike na ljudske emocije i odnose: „To bi bilo kao da pokušavate da objasnite ponašanje automobila psihologijom.”[2]
U svakom slučaju, bila ova formula moguća ili nemoguća, primenjiva ili neprimenjiva, besmislilca ili zezalica, ljubav je najlepša stvar na svetu. U to nema sumnje ni dileme. Za ljubav nisu potrebne nikakve potvrde stručnjaka i naučnika koje bi trebalo da dokažu ili ospore postojanje ljubavi. Potrebno je samo da se voli. Pa zato… volite se…
[1] N1: Šta se krije iza Dirakove jednačine da li je to čarobna formula ljubavi
[2] Fake News: Dirakova jednačina: „čarobna formula ljubavi” (minus čarolija, minus ljubav)