David Bowie i njegova mistična povezanost sa okultnim i paganizmom

Svet nije ostao isti nakon smrti Dejvid Bouvija (David Bowie). Nјegov umetnički učinak bio je bez premca i on je smatran jednom od najvažnijih ličnosti iz sveta umetnosti i pop kulture. Međutim, koliko toga ima veze sa njegovom povezanošću sa okultnim? Dejvid Bouvi je tokom svoje karijere koristio elemente magije haosa, gnosticizma i paganizma da izgradi svoju nejasnu slojevitu umetničku ličnost koja je i dan danas ostala jednako tajanstvena kao što je bila i sedamdesetih godina.

Bouvijevo interesovanje za mističnu umetnost datira još iz šezdesetih godina dvadesetog veka kada je nakratko koketirao sa budizmom. Međutim, kako su godine prolazile, postajao je sve zainteresovaniji za mračne magove poput Alistera Kroulija (Aleister Crowley) i uznemiravajuća učenja ruske okultistkinje Madam Blavatski (Madame Blavatsky). Osamdesetih se udaljio od kroulizma, ali to ne znači da je prestao da praktikuje razne oblike magije.

Bouvijevi magijski počeci

Prema autoru Kris Oleriju (Chris O’Leary), duhovna potraga Dejvid Bouvija započela je mnogo pre nego što je počeo pisati pesme. U šezdesetim je navodno pokušao da pristupi budističkom manastiru, ali ga je od toga odvratio monah koji je insistirao na tome da postane bolјi muzičar. Iako je na početku svoje karijere uglavnom stvarao kosmičke priče, pevačevo interesovanje se okrenulo okultnom kada je počeo stvarati mračne pop pesme krajem šezdesetih. U godini između Space Oddity (1969) i The Man Who Sold The World (1970) u pevaču se nešto slomilo. Umesto da peva o likovima koji nestaju u spolјnjem svemiru, Bouvi je sagledavao unutrašnjost kroz novopronađenu sferu interesovanja: gnosticizam. Album The Man Who Sold The World sačinjen je od pesmama koje upućuju na Ničea i zabranjeno znanje, dva uticaja koja su definisala Bovijevu stvaralaštvo tokom sedamdesetih godina.

Bouvijevo stvaralaštvo pod uticajem okultnog

Dejvid Bouvi važi za jednog od najuspešnijih i najautentičnijih muzičara svih vremena. Nјegovov stvaralaštvo poigrava se sa žanrovima, ali čak ni u najmračnijem izrazu njegova muzika nikada nije izgubila brilijantni pop sjaj. Ono što mnogi lјudi ne shvataju je da je njegov uspeh delom povezan i s načinom na koji je isprepletao svoja okultna verovanja u svoj proces pisanja pesama i svoj život. Čak i na poslednjem albumu Blackstar njegova okultna uverenja bila su u punom sjaju. Svaki od njegovih albuma, na ovaj ili onaj način, upućuje na okultno, pri čemu je sveobuhvatna tema većine njegovih ranih radova njegovo verovanje u gnosticizam ili transcendenciju postignutu sagledavanjem sebe u cilju dostizanja ličnog religioznog doživljaja.

Bouvijeve najveće opsesije: Kabala i Alister Krouli 

Bouvi je tokom svog života imao različita, okultno-evolutivna interesovanja, ali njegove glavne strasti bile su Kabala, inače poznata kao jevrejski misticizam, i dela engleskog okultiste Alistera Kroulija. Poznat kao „najuvrnutiji čovek na svetu“, Krouli je tvorac jedne od formi haotične seks magije  kojom je šokirao viktorijansku Englesku i inspirisao sve, od L. Ron Hubarda (L. Ron Hubbard)[I] do „Bitsla i Bouvija“, koji su Kroulija navodili kao jednu od svojih glavnih inspiracija. Na 279. stranici  Šon Iganove knjige  „Bouvi o Bouviju: Intervjui i susreti sa Dejvid Bovijem“[II], pevač je objasnio: „Moje preovladavajuće intresovanje bile su kabala i kroulizam. Taj u potpunosti mračan i prilično strašan nestvaran svet sa pogrešne strane mozga.“ Pored upotrebe Kroulijevih tehnika da upravlja svojom umetnošću, Bouvi se oblačio kao mag posebno preuzimajući Kroulijev sablasni egipatski izgled, što je ovekovečeno serijom fotografija.

Bouvijeva prestravljenost psihičkim napadima

Dion Fortjun (Dion Fortune) bila je engleska okultistka koja je propagirala filozofiju ukorenjenu u psihičkom ratovanju za koju je tvrdila da ju je učila grupa poznata kao „Uzdigli majstori“. Tokom sedamdesetih Bouvi je uvek držao kraj sebe kopiju njene knjige „Psihička samoodbrana“ i njen rad ga je čak nadahnuo da nosi srebrni krst dok je živeo u Los Anđelesu. Krst je počeo da nosi tokom snimanja filma „Čovek koji je pao na zemlјu“, dok je bio u dubokoj agoniji u naletu kokainske psihoze, što je nastavio da čini sve do sesije stresa Station to Station[III].

Pesma Quicksand i njeno upućivanje na Zlatnu zoru

Probojni album Dejvid Bouvija iz 1971. godine, Hunky Dory, prožet je okultnim znanjima. Ali pevač je svoje okultne temelјe u potpunosti predstavio u pesmi Živi pesak (Quicksand), koja otvoreno upućuje na Alistera Kroulija i njegovu grupu „Zlatna zora“. Tekst pesme Živi pesak opisuje Bouvijevu rastuću frustraciju Kroulizmom i njegovu potragu za odgovorima u magijskom haosu. Tekst kaže: „Bliže sam Zlatnoj zori / uronjen u Kroulijevu uniformisanot imaginacije”. Nakon tih stihova slede: „Više nemam snage / Ne veruj u sebe / Ne obmanjuj se verovanjem (ubeđenjem) / Znanje dolazi sa oslobađajućom smrću“. U pesmi se vidi da je čak i početkom sedamdesetih Bouvi iznosio činjnicu da će smrt biti jedino što će doneti stvarno znanje.

Bouvijevo zanimanje za okultno isprepleteno s upotrebom droga

Godine 1917. Alister Krouli je rekao:

Dajte kokain čoveku koji je već mudar i ako je zaista gospodar samog sebe, neće mu naštetiti. Avaj! Moć droge opada zastrašujućom brzinom. Kao voštane figure; zadovolјstva se otapaju. Nus pojave, u početku nevidlјive, su poput đavola sa plamenim vilama u rukama.

Ovo predviđanje opisuje Bouvijevu lјubavnu vezu s drogom koja će ga baciti u srozavajući vrtlog psihoze. U trenutku kada je 1975. snimao Station to Station, koristio je toliko mnogo kokaina da bi kasnije tvrdio da se ne seća ni jednog trenutka snimanja albuma.

Ako se ovo kokainsko zamračenje svesti zaista dogodilo, lirski sadržaj albuma postaje još fascinantniji. Tekstovi kojima album Station to Station započinje upućuju na snažan uticaj Kabale. U pesmi Bouvi peva: „Evo nas / Jedan magijski pokret / od Ketera do Malkuta / Tu ste vi / Pobuđujete poput demona / Od stanice do stanice.”

Sistem Kabale poznat je kao sefirot, ili stanica, od kojih svaka odvaja područje duhovne transcendencije, Keter, od fizičkog sveta – Malkut.

Egzorcizam u bazenu

Dok je živeo u Los Anđelesu sredinom sedamdesetih, Bouvi je zapao u tešku duhovnu krizu – u njegovom bazenu je bio demon. Bouvi je baš zabrazdio u svojoj fazi konzumiranja kokaina, mleka i crvenih paprika i ničeg drugog, tako da je ta duhovna kriza verovatno proizašla iz njegove dijete, ali on je ipak izvršio egzorcizam bazena. Tadašnja pevačeva supruga Angela, dovela ga je u kontakt sa Vali Elmlark (Valli Elmlark), belom vešticom iz Nјujorka koja je Bouviju davala uputstva za egzorcizam preko telefona. Angela je rekla da se grčka pravoslavna crkva ponudila da obavi ceremoniju, ali Bouvi se u svom domu pridržavao pravila „bez stranaca“, pa je kupio potrebne stvari i pristupio činu egzorcizma.

Angela je objasnila u svojoj knjizi „Backstage Passes: Life on the Wild Side With David Bowie“:

Tako smo krenuli, samo sa Valijinim uputstvima i knjigom vrednom nekoliko stotina dolara, talismanima i raznim predmetima iz finih holivudskih dobro snabdevenih okultnih trgovina. Nisam imala pojma o čemu govori ili na kojem jeziku priča, ali nisam mogala da zaustavim čudan hladan osećaj koji se širio unutar mene dok je Dejvid mrmljao i mrmljao. Ne postoji jednostavan ili pametan način da se to kaže, pa ću to samo reći. U određenom trenutku rituala, bazen je počeo da ključa. Snažno je ključao (možda je „tutnjao“, bolјi izraz) na način koji je bio protivrečan sa bilo kojim objašnjenjem koje uklјučuje filtere za vazduh ili slično.

Kasnije je Bouvi rekao da je nakon obavlјanja rituala znao da je vreme da se pribere.

Blackstar kao Bouvijev poslednji znak zahvalnosti Kroulizmu

Iako je njegov umetnički učinak jedno vreme usporio, da bi potom ponovo ubrzao u njegovom kasnijem periodu života, Bouvijevo interesovanje za okultno nikada nije prestajalo. Njegov završni album, Blackstar, predstavlja „pažljivo isplaniran” završetak priče o životu umetnika. Imaginacija koja se krije iza albuma uranja u koncept osobe koja napušta Zemlju i uspinje se u drugo carstvo gde postaje bog. Bouvi je udvostručio ovu imaginaciju svojim video spotom za numeru Blackstar. U jednom delu videa, žena otkriva lobanju sakrivenu u kacigi astronauta, što direktno upućuje na Bovijev najraniji hit „Space Oddity“. Nakon otkrića lobanje, oko kosturske glave majora Toma odigrava se magijsko seksualni ritual.

Direktor videa, Džon Renk (Johan Renck), rekao je za Vice:

Ja sam veliki ljubitelj Kroulija, oduvek sam bio. Pokušao sam da snimim film o njegovom životu pre nekoliko godina, ali nismo uspeli da ga montiramo. Volim Kroulija zbog toga što je bio odvažan čovek u ključnom trenutku. Mislim da je u velikoj meri pogrešno shvaćen. Bio je dobar momak, ali prikazan je kao zao čovek a nije to bio.

Bouvi i njegove ličnosti kao Tulpe

Tokom čitave karijere Bovie je preuzimao seriju identiteta kojima je iznosio razne ličnosti, od vanzemaljca iz crne rupe do Hitlera koji veliča „užasnu“ rok zvezdu. Bez obzira na to u koga je u određenom trenutku bio inkarnisan (ili šta ga je inkarnisalo), Bouvi je te ličnosti smatrao nečim što postoji izvan njega – svojevrsnom projekcijom njegovog mentalnog prostora u tom trenutku, često nazivanom „tulpa[IV].“ Na primer, osećao je da svetu potreban „plastični rokenroler“, pa im je dao Ziggy Stardust-a. Međutim, Bouvi je te likove takođe koristio kao način da se rastereti svoje negativne psihičke energije.

U intervjuu sa Tonijem Parsonsom iz 1993. godine, objasnio je:

Postojala je teorija da čovek stvara dvojnika kojeg prožima svim svojim greškama,  krivicama i strahovima, da bi ga na kraju eventualno i uništio, nadajući se da će tako uništiti svu svoju krivicu, strah i paranoju. Često imam osećaj da sam to nesvesno radio, stvarajući alternativni ego koji bi preuzeo sve moje nesigurnosti i slabosti.

Bouvijeva magijska borba sa Džimi Pejdžom (Jimmy Page)

Jedan od retkih vodećih rokera iz Bouvijeve ere, koji je u istoj meri kao Beli vojvoda (Thin White Duke) bio otvoren u iskazivanju svoje ljubavi prema okultnom bio je Džimi Pejdž iz Led Zepplin-a. Vrhunski gitarista je bio toliko zainteresovan za tamnu umetnost da je kupio imanje Alistera Kroulija. Omote albuma svog benda ispunio je mističnim simbolima. Iako biste mogli da pomislite da se Bouviju svidela ovakva stvar, ispostavilo se da je on zapravo bio prestravljen Džimi Pejdžom jer je verovao da gitarista baca čini na njega. Bouvijeva paranoja u vezi Pejdža potekla je iz incidenta kada je Pejdž nacrtao „kabalističke simbole“ na podu Bouvijevog studija, izazvavši u pevaču ovisniku o kokainu paniku i gubitak kontrole.

Kasnije je Bouvi izjavio da se Pejdžu osvetio pomoću „mračne strane budizma“, ali ostalo je nejasno da li su se njih dvojica suočili u borbi da vide ko je pravi čarobnjak roka.

Percepcija je stvarnost

Jedan od glavnih stanovišta magije haosa je da je percepcija stvarnost, što znači da ako mag načini prave korake, oni mogu promeniti svet tako da se može uklopiti u magovu imaginaciju. Bouvi je redovno raspravlјao o svojim pokušajima da oblikuje svet po svojoj slici, čak iako nikada nije uspeo da se fizički promeni. Godine 1980. godine izjavio je za NME:

Ideja je da pojedinac ne treba da živi i funkcioniše isklјučivo po definisanim i ustaljenim vrednostima i etici, već da može istraži druga područja i druge pristupe percepciji i pokuša da ih primeni u svakodnevnom životu. Mislim da sam pokušao to da učinim. Mislim da sam to uradio prilično uspešno. Ponekad, čak i samo na teorijskom nivou, uspeo sam u tome.

Hunky Dory i Bouvijeva najveća opsednutost magijom

Veliki deo Bouvijevog misticizma iz ranih sedamdesetih potiče iz zbirke okultnih tekstova zasnovanih na učenjima Madam Blavatski. Blavatski je bila okultistkinja iz 19. veka koja je osnovala teozofsko društvo, grupu koja je verovala u energiju zvanu „vril“ koju bi mogao da iskoristi bilo ko dovolјno snažan da upliva u moć. Nјena učenja su inspirisala fantazije o gospodarskoj rasi koja je živela unutar Zemlјe, verovanje koje je privlačilo članove nacističke stranke ali i Dejvid Bouvija.

U pesmi „Oh, ti lepa stvari (Oh! You Pretty Things)“ Bouvi peva o tim bićima iz šupljine Zemlјe, Vriliji, koju naziva „Homo Superior“. Veći deo onoga što on spominje preuzeto je iz knjige Dolazeća rasa (The Coming Race)  Edvarda Bulver-Litona, autora iz 19. veka koji je bio inspirisan učenjima Madam Blavatski.

Stihovi su nejasni i indirektni ali Bouvi u pesmi upućuje na knjigu.

Tehnika isecanja

Nema ništa suštinski fantastično u vezi s tehnikom isecanja, metodom pisanja koju je načinio popularnom Vilijam Barouz (William S. Burroughs), ali ishod ove tehnike može biti zaista magijski. Ova tehnika je slična automatskom pisanju, ali umesto da samo nasumično škrabate, uzmete deo teksta (stranicu iz knjige, novina, nešto što ste prethodno napisali itd.), isečete ga i ponovo sastavite komade nasumice. Ishod često može biti besmisleno lupetanje, ali u nekim slučajevima čista brilijantnost može proizaći iz ove metode.

Bouvi je koristio tehniku isecanja kako bi napisao većinu svojih tekstova, što njihovu inherentnu magičnu prirodu čini fascinantnijom. Veliki deo Bouvijevog lirskog izraza sačinjavaju ponovlјene fraze i reference,  i to je činjenica koja čini njegove konstantne okultne sklonosti još jezivijim.

Bouvijeva čarobna priča o uspehu

Kako izmeriti uspeh nečega što nema jasan ishod? Magija haosa nije u stvaranju džaka novca ili dobijanju rekordnog ugovora. Na kraju dana reč je o stvaranju stvarnosti koja je više u skladu s vašom imaginacijom. Imajući to u vidu, jasno je da je Bovie najuspešniji čarobnjak haosa ikada. Svojim radom, koji je bio višedecenijski ritual, učinio je svet otvorenijim za životne neobičnosti. Predstavio je nakaze i čudake, dao svetu muzičke video hitove sa istaknutom mimikom, a u trenutku kada je umro svet je već uveliko bio pod Bouvijevim snažnim uticajem da je njegov čarobni uspeh očigledan. Možda se izgubio na desetak godina, ali poput gnostičkih praktičara pre njega, ušao je u sebe da pronađe novu istinu i pronašao je svoj put nazad da svet načini bolјim mestom.

Link ka izvornom tekstu: Jacob Shelton: David Bowie and His Mysterious Connections to the Occult and Paganism

Prevod i adaptacija teksta: Miljan Ristić a.k.a eXperiment

[I] L. Ron Hubard – pisac i osnivač Sajantološke crkve (Prim.prem)
[II] Originalni naziv knjige na engleskom: Sean Egan: Bowie on Bowie: Interviews and Encounters with David Bowie
[III] Station to Station je Dejvid Bouvijev 10. studijski album objavljen 1976. godine. (prim.prev)
[IV] Tulpa je koncept u misticizmu i predstavlja paranormalno biće ili objekat koji se stvara duhovnim ili mentalnim silama (prim.prev)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Why ask?

error: Content is protected !!